ZORAN GALIĆ
Flash – 28. 6. – 12. 5. 1986.
SLIKARSTVO OSAMDESETIH
Generacijski i shvaćanjem štafelajne slike kao sebi dovoljnoga medija u polju likovnih umjetnosti, Zoran Galić pripada slikarstvu osamdesetih godina. I to onoj struji u ozračju generalno obnovljenoga zanimanja za slike, koje poslije nove slike dospjela na prag anakronizma ili slikarstva memorije.
Galić je u tome smislu radio poslije Akademije. Njega je mimoišlo gibanje transavangarde u ruhu ironije i trivijalnosti, ili bolje rečeno, on se – po diktatu osobne mjere stvari – opredijelio za konstruktivni koncept slikanja, a ne za parafrazu ludističkog predznaka.
Međutim, taj je koncept uskoro zadobio neobičnu interpretaciju. Ako je polazište bilo jasno, a to je slikarska prošlost – naznačena primjerima klasika – sadašnjost u Galićevoj slici nije drugo do područje fantastike. Mjesto gdje se spaja klasična konstrukcija i klasični crtež s horizontima suvremenosti, poprima oblike iz mašte. Uporište tome prezentu jest kamenit, ili močvarni krajolik., ali naseljen nekim zagonetnim predmetima jajolike forme, cvjetolikim stijenama i anđelima ženama.
Galić, da se prisjetimo Borgesa, ne piše Priručnik fantastične zoologije, ali nedvojbeno slika Priručnik fantastične botanike, litologije i antropologije sve odjedanput suprotstavljajući taj svoj flash (kako obično naziva svoje slike) subjektivnoga stanja objektivnoj slikarskoj stvarnosti renesanse i nekih kasnijih razdoblja.
Slikar je, očito, pod utjecajem velikog argentinskog pisca, ali predmet njegove slike nije literarizacija, nego nastojanje da se naoko prigodan spoj realnosti i izmišljaja – kao i u Jorga Luisa Borgesa – ostvari uvjerljivim medijskim sredstvima. U ovom slučaju slikarskim. Transformacija obično počinje od draperije, koja se pretvara u kamen (Borgesov Aleph?), dok se izmaštan pejzaž izravno nadovezuje na prvi plan slike, utemeljen u slikarstvu starih majstora.
Možda ovog časa Galić još nije izbalansirao sve potankosti u svojoj kompoziciji neobične sinteze povijesno određenoga i individualno kolebljivog, ali je neprijeporno da se uputio samosvojnim putom u sklopu slikarstva osamdesetih.
Josip Škunca
Katalog djela:
1. Flash, ulje na platnu, 90×110 cm, 1985.
2. Flash II, ulje na platnu, 73×110 cm, 1986.
3. Flash III, ulje na platnu, 67×137 cm, 1986.
4. Flash po Michelangelu, ulje na platnu, 69×90 cm, 1986.
5. Flash po Ingresu, ulje na platnu, 105×73 cm, 1986.
6. Flash IV, ulje na platnu, 110×75 cm, 1986.
7. Flash V, ulje na platnu, 65×137 cm, 1986.
8. Flash VI, ulje na platnu, 67×141 cm, 1986.VI,
9. Čuvar močvare, ulje na platnu, 67×119 cm, 1986.
10. Anđeo močvare I, ulje na platnu, 80×100 cm, 1986.
11. Anđeo močvare II, ulje na platnu, 71×102 cm, 1986.
12. Anđeo močvare III, ulje na platnu, 67×95 cm, 1986.
13. Flash VII, ulje na platnu, 92×130 cm, 1986.
Zoran Galić rođen je 27. travnja 1953. godine u Rijeci. Od početka školovanja živi u Zagrebu, gdje je završio Školu primijenjene umjetnosti (odjel industrijskog oblikovanja), a 1981. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi Raoula Goldonija.
Samostalne izložbe:
1986. Zagreb, Galerija Dubrava
Skupne izložbe:
1985. Zagreb, Pionirski dom “Marko Orešković”
1985. Crikvenica, Galerija na otvorenom
1985. Srebrenik, Dom kulture
Likovna kolonija:
1984. Srebrenik, Likovna klolonija Srebrenik ´84
1985. Crikvenica, Likovna kolonija Gorica ´85
1985. Srebrenik, Lik,ovna kollonija Srebrenik ´85
(iz knjige dojmova)
