VERA FISCHER
Na temu cvijeća i necvijeća – 12. 1. – 25. 1. 1973.
(naslovnica kataloga)
Galop dječjeg konjića
Jedino što je u Vere Fischer stalno, to je nestalnost. Ako su djela kao što su Oko na limu, Cesta noću s onim famoznim šarenim dječjim konjićem, ili pak Ispod duge iz 1960. godine zanijekala dotad njenu više-manje klasično shvaćenu plastiku, onda su novi slikovni cvjetni ansambli negacija, ne samo tih šezdesetih godina, nego i nijekanje istraživalačkog nerva sa žičanom mrežom, u betonu, s limom, ili u smoli.
Držim da nije preuzetno ustvrditi da je rečeno Verino razdoblje šezdesetih godina svojevrsni nagovještaj poparta u nas. On je othranjen na visokoj umjetničkoj erudiciji, djelovao je šokantno, već je pomalo povijest…
Nove su slike sočna razbludna flora, primjesa nadrealističkog, koketerija s naivnim, njihov se duh opet odriče. Kako povezati angažirane kolaže iz 1968. sa čulnom Arkadijom najnovijih stremljena!? Dosljedna nedosljednost.
Za pristup Veri Fischer hoće se brižljivog promatranja i hrabrosti da se sučelimo s valovima koji zapljuskuju dosegnuti videokrug. Djelo se opravdava samim sobom. Dakako, pa je i Fischerova imala sretnije ili manje sretne trenutke, ali bilo bi nerazumno omalovažavanje ne prepoznati umjetnički nemir, koji traga za pomirbom posvađenih stvari i zaboravljenih osjećaja.
Umjetnost je Vere Fischer u obnovi. Vrijeme će zacijelo pokazati da je poneki pomak izazovu utkao i plodonosnu nit u začudnu strukturu suvremene umjetnosti.
Josip Škunca
Priča
Mogla se oćutjeti struja toploga vlažnoga zraka. Nitko nije znao odakle se pojavila ni zašto nas grije. Nije bilo ni dima ni vatre, ni ikakva svijetla, ni mirisa ni zvuka. Uzduh se kretao bez šuma, a toplina je obavijala. Htjeli smo izići. Pružali smo ruke tražeći smjer. Doticali se vršcima prstiju. Prsti su bili osjetljivi i znojni. Vjerojatno nas je ovdje mnogo. Doticali su strano tijelo. Trzali se, šake grčile. Mlačna tjelesa bez reakcije kao predmeti primaju doticaje. To je trajalo.
Vera Fischer rođena u Zagrebu 1925. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1951. godine.
Samostalno je izlagala u Zagrebu 1961, 1965, 1969. i u Haludovu i Opatiji 1972. godine. Sudjelovala je na izložbama ULUH-a od 1953.; Zagrebački salon 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., izložbe na Sajmu cvijeća 1969., 1970., 1971., 3a bienale di Bolzano 1969., 1. Bio Bienale industrijskog oblikovanja u Ljubljana 1965., Exposition 1969. des peintres et sculpteurs juifs, Paris, Izložba kiparskog stvaralaštva u Gliptoteci JAZU 1972., Jugoslovanska razstava del likovnih umetnic 1972., Slovenj Gradec, 12. annale 1972., Poreč, Nadrealizam & hrvatska likovna umjetnost 1972. Radovi joj se nalaze u galerijama i privatnim zbirkama u Jugoslaviji, Italiji, Austriji, Švicarskoj, Izraelu i Francuskoj.
(iz knjige dojmova)
