EUGEN KOKOT
Iz grafičke mape Istarska fuga – 12. 10. – 25. 10. 1978.
(naslovnica kataloga)
Kokotova opsesija istarskim krajolikom više je duhovne, nego psihološke naravi: ni traga nostalgiji koja bi dodavala tamo gdje je zaborav oduzeo. Strpljivo poput težaka ovaj slikar unosi boju svoje intime u gromače i vrtače zavičaja, tragajući prije svega za ravnotežom tih masovnih oblika. Od istarskog boksita umiješan je mrki cinober: zemlja je sad stvarno prisutna na slici, pretvorena u duhovnu rudaču za još jedno postojanje. Za jednu duhovnu Istru, sad stvorenu prema snu njezina zaljubljenika i sina, snu teškom i tamnom, ali satkanu od čvrstog i prkosnog cinobera. Formacija tih oblika, međusobno poduprtih, postaju nekom vrsti arhitekture pejzaža, arhaičkog tipa, koja se i temelji na čvrstu osloncu, a ne na dijalogu s visinama. I nebo je gotovo nepoznanica Kokotova pejzaža, koji poput starih kartografa o njemu i ne vodi računa, jer želi ispitati samo ono što mu je dano – zemlju.
Veselko Tenžera
(Ulomak iz kataloškoga predgovora za izložbu u Pazinu, u Etnografskom muzeju)
Eugen Kokot zapažen je slikar mlađe generacije u Hrvatskoj. Već je kod svojih najranijih radova objavio sklonost istarskoj pejzažnoj motivici. Taj duboko intimni povod i likovni postrek ostao je baza njegova izraza do danas. U vrlo jasnom i logičnom slijedu razvijale su se istarske pretpostavke na njegovim slikama: od tektonike i stereometrijske čistoće istarskih gradova i predjela, do konačnog razlaganja i objedinjavanja njihova ustrojstva u asocijativno-apstraktne kompozicije na uspravljenoj ravnini platna . U transpoziciji bez dubine i horizonta, pruža se gotovo monumentalni tijek ploha. Rekli bismo da Kokot sklada svečanu kantilenu Istarskih prostora.
Dr. Vanda Ekl
(Iz kataloga 10. labinski atelieri, Labin, srpnja 1978.)
Katalog djela:
18 listova iz grafičke mape Istarska fuga, 1978. 5×70 cm, sitotisak u boji
Eugen Kokot rođen je 1940. godine u Labinu. Školu primijenjene umjetnosti završio je 1962. godine, a Akademiju likovnih umjetnosti 1966. u Zagrebu, u klasi profesora Raula Goldonija. Od 1966.do 1970. godine bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Član je Labinskih ateljea i Ateljea Brezovica.
Samostalne izložbe:
1971. Labin, Narodni muzej Labin
1971. Pula, Izložbeni salon Radničkog sveučilišta
1972. Zagreb, Galerija Vladimir Nazor
1977. Zagreb, Studio Galerije Karas
12977. Pazin, Etnografski muzej Istre
Nagrade:
1969. Zagreb, IV zagrebački salon
1969. Zagreb, IV Salon mladih
1970. Zagreb, “Zvono Lotrščaka” Večernjeg lista
1971. Ars Histriae II
1976. Cetinje, Posebno priznanje Likovnog salona “13. novembra”
1978. Ars Histriae VI
(iz knjige dojmova)
