IZLOŽBA POLAZNIKA TEČAJEVA
20. 5. – 5. 6. 2019.
Alenka Tominac
Igrom do umijeća kreacije
Poznata je izreka Pabla Picassa: Svako je dijete umjetnik. Problem je ostati umjetnik nakon odrastanja. Upitajmo se u čemu leži tajna dječjeg izraza i kakav je to čarobni sastojak kojeg kasnije odrastanjem svi gubimo? Kako ga ponovno možemo uspješno vratiti?
Jedan od odgovora nalazi se u činjenici da djeca imaju jasne i pojednostavljene životne ciljeve. Crtaju i slikaju one stvari u okruženju koje su im draga i bitna za njihovu egzistenciju. Pritom imaju iskren komunikacijski kanal i odnos prema zadanom motivu, što korištenjem određenog crtačkog, slikarskog, kiparskog ili nekog drugog materijala, kroz kreativnu igru dolaze do zanimljivih rješenja.
Zreli pojedinac danas živi u informacijskom kaosu, gdje se prave i lažne vijesti isprepliću u nekakvu nadrealnu, apokaliptičnu stvarnost, oblikujući pritom društvo s krivim moralnim vrijednostima. Zbog te zaglušne mentalne i vizualne buke imamo ponekad osjećaj da nećemo pronaći onu iskonsku ideju kojoj stremimo ne bismo li učvrstili svoje mjesto na društvenoj karti svijeta. Pritom nam se stvaraju misaone prepreke, osjećaj frustracije, a zatim i straha da mi to nismo kadri učiniti, čime gubimo daljnju motivaciju.
Problem je u tome što su se ljudi zaboravili igrati. Igra nije ništa drugo nego radostan proces istraživanja danih mogućnosti, upoznavanje sebe samoga i okolnog svijeta putem zdrave akcije. Da bi igra bila uspješna, moramo se otvoriti prema određenoj problematici i prihvatiti izazov. U takvoj igri nema ni pobjednika ni poraženog. I grčki filozof Heraklit iz 6. i 5. stoljeća prije Krista ustvrdio je: Čovjek je najbliži sam sebi kada dosegne ozbiljnost djeteta u igri.
Upravo nam se u takvom zdravom životnom okruženju jačaju emocionalne, socijalne, spoznajne, govorne i tjelesne vještine. Za to je potrebno malo hrabrosti i čim se uhvatimo u koštac s materijom, trema nas počne polako napuštati. Što više radimo, počinjemo napredovati, a i koncentracija nam se povećava, kao i dane mogućnosti likovnih rješenja s prepoznatljivim rukopisom. To je mentalni proces koji traje i pozitivno utječe na naša psihofizička stanja kao i finu motoriku ruke, razvijajući nam logičko i apstraktno mišljenje, vizualne sposobnosti, te maštu. Također, učimo se samodisciplini, postajemo strpljivi, tolerantniji, nesebičniji i samokritičniji.
Da bi biljka izrasla, prije toga treba pripremiti tlo i posaditi sjeme. Zatim je neko duže vrijeme treba zalijevati i štiti od nametnika, i nepovoljnih atmosferilija, sve dok ne donese plod. Isti princip možemo primijeniti i na naš kreativan rast.
Da bi dijete znalo čitati, mora naučiti abecedu. U likovnom svijetu polaznik se treba susresti s osnovama: linijom, plohom, teksturom, volumenom, bojom, oblikom… Tek tada može početi dovoditi sve te likovne elemente u jednu suvislu cjelinu kroz određenu temu.
Ljudi se razlikuju kao i njihovi talenti. Talent je dar koji ima svoje mogućnosti. Radom se usavršava, a granice pomiču u neke nove sfere interesa. Treba samo paziti da pojedinac pritom ne izgubi svoju prepoznatljivu unutarnju ekspresiju koja taj rad čini posebnim. Za umjetnost je svakako potrebno iskustvo. Što ga više imamo, bolje kontroliramo situaciju na papiru ili platnu.
Kada igru po pravilima zamijeni konstruktivna igra, nadomak smo cilju i zadovoljavajućem rezultatu. Stvaralaštvo tada poprima terapeutski učinak, obnavljajući nam tijelo i duh.
Bez nesebičnog vodstva brižnih mentora radionica u Narodnom sveučilištu Dubrava, takav napredak ne bi bio moguć. Oni su ti koji su svojim pedagoškim metodama, umijećem i zalaganjem protresli i pozitivno utjecali na polaznike, poštujući njihovu osobnost i karakter, kako bi iznjedrili vrijedna djela o čemu svjedoči i ova poticajna izložba.
Uspješna kreativna igra naših polaznika napokon je u Galeriji Vladimir Filakovac kroz sve to bogatstvo raznolikih motiva dobila svoj puni smisao i značenje, veličajući uz to, iskreno, ljubav prema umjetnosti.
Svebor Vidmar
Jasmina Gudić
CRTANJE I SLIKANJE
Voditelji: Marcela Munger, akademska slikarica
Svebor Vidmar, prof. likovne kulture
Polaznici:
Nika Babić, Nika Badžek, Erika Erjavec, Maks Ferenčina, Ivana Grgić, Jasmina Gunjević, Nika Horvatić, Tomislav Ivezić, Dario Jagunić, Zara Jagunić, Diego Jelača, Ivona Kučiš, Larisa Kurahović, Slaven Majstorović, Aurora Novosel, Ivana Novosel, Petra Pakozdi, Laura Perković, Emma Petvajdić, Sandra Rubić, Margita Sokol, Marko Sokol, Lara Sremec, Lara Stipanović, Lucija Suzana Tomić, Alenka Tominac, Eva Tomurad i Zvonimir Zovko.
Polaznici treće životne dobi:
Boris Javor, Adela Koler Hohnjec, Gordana Magaš, Rikarda Matić, Branko Milovanović, Zdenka Sever, Marica Šehović i Ljiljana Zovak.
Rikarda Matić
Sandra Rubić
Iva Klarić
MALA ŠKOLA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
Voditeljica: Ana Jakić Divković, akademska grafičarka
Polaznici:
Petra Dokupil, Ana Glavendekić, Iva Klarić, Franka Laco, Lucija Maloča, Nikolina Palić, Ana Pavlić i Ema Rustan.
Lucien Pilaš
MALA ŠKOLA ILUSTRACIJE I STRIPA
Voditeljica: Sanja Pribić, akademska grafičarka
Polaznici:
Niko Cigoj, Ivan Hegedić, Vilim Katanec, Mihaela Kovačević i Lucien Pilaš.
Sanja Zorić
RADIONICA ČIPKE NA IGLU
Voditeljica: Veronika Filipec
Polaznici:
Željana Bilobrk, Dijana Jaguljnjak, Marija Sarić, Anita Sever-Koren, Julijana Šprajc-Rucker, Aleksandra Vlahov i Sanja Zori
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
